ОТНОШЕНИЯТА МЕЖДУ БЪЛГАРИЯ И МАКЕДОНИЯ БЯХА, СА И ЩЕ СИ ОСТАНАТ ЛОШИ

ИНТЕРВЮ НА ГЕОРГИ КОРИТАРОВ С АРБЕН ДЖАФЕРИ – СЪЗДАТЕЛ И ПОЧЕТЕН ПРЕДСЕДАТЕЛ НА ДЕМОКРАТИЧЕСКАТА ПАРТИЯ НА АЛБАНЦИТЕ В МАКЕДОНИЯ

Има ли риск от влошаване на българо-македонските отношения заради случая със Спаска Митрова?

Shto se odnesuva za prashanjeto koe se otvara, rechi si samo od sebe, preku sluchajot na Spaska Mitrova, smetam deka bugarsko-makedonskite odnosi bile, se i ke bidat loshi. Se raboti za posledicite na edna nevozmozhna, ne nauchna, ne istoriska formula na etnogeneza, za edna epistemoloshka greshka, za edna metoda I dioptrija koja ja deformira percepcijata, tolkuvanjeto na istoriskite procesi I opshtestvenite realnosti.

Osnovnata greshka na vakvoto stojalishte e tretiranjeto na nacijata I drzhavata kako metafizichki kategorii, kako vechni, nepromenlivi entiteti, koi sekogash postoele I ke postojat vo segashniot smisol I definicija. Vakviot pristap proizveduva ne samo politichki, tuku I bizarni  nauchni debati koi permanentno gi vloshuvaat odnosite so sosedite I nauchnite krugovi.

Vakviot pristap, zapravo e posledica na srpskata hegemonistichka politka, koja, posle slomot na Avstro-Ugarskata I Otomanskata imperija  se obidavushe da stvori drzhava, koja bi doigrala ulogata na Vizantija. Postoi edna slichnost izmedju makedonskiot I srpskiot pristap vo tolkuvanjeto na istorijata, drzhavata I naciajata. Srskata istoriografija tretira Kosovo kako vechen del na srpskata drzhava, koja sekogash, in integrum, postoela, Srbite kako vechno hrabri voini, kako vechni hristijani pravoslavci shto se sudruva so realnosta I logikata.

Od druga strana vo Makedonija se razviva tezata deka ova denshna Makedonija e samo del na antichka Makedonija , taka da I vo regionot na Pirin zhiveat Makedonci, dodeka vo Makedonija  ne mozhe ni sluchajno da ima Bugari. Sledejki ja ova logika, Spaska Mitrova ne mozhe da ne bide Makedonka, ili pak ne mozhe da bide Bugarka.

Как се спазват правата на малцинствата в Македония?

Makedonija se sudruva ne samo  so realni problemi, tuku I psiholoshki, koji se blizu do rabot na edna nepremostiva ksenofobija.

Kako shto se znae okolu 40% na gradjanite vo Makedonija se nemakedonci. Toa golem psiholoshki pritisok shto kaj Makedoncite pottiknuva somnezhi kon site, bez ogled da li se dobronamerni ili ne. Sekoja zemja, drzhava koja ima vishe od 10% pripadnici na drug narod, kultura, jazik I vera e potencijalno zharishte na vnatreshen konflikt. Najblagata varijanta na ova nelagodnost vo sozhivotot e nelojalnosta na eden segment na opshtestvoto kon drzhavata I nejzinite kodovi, dodeka najkrajnata varianta e otvoreniot inter-etnichki konflikt.  Vo edna multietnichka zemja se  pochnuva so prisvojuvanjeto na drzhavata od dominatniot etnikum, koj, umesto da ja treira drzhavata ka servis na gradjanite, ja pretvara vo svoja svoina I orudie. Togash drzhavata pochnuva da bide nelojalna kon drugite etnikumi shto predizvikuva otpor koj mozhe da preraste vo otvoren konflikt.

Ovie slozheni  opshtestveni I istoriski procesi ne mozhat da se objasnat so kategorijata na malicnski prava, narochito ne vo Makedonija, bidejki se raboti za raspad na edna poraneshna drzhava od koja poteknuvaat nekoi zaednichki prava I dolzhnosti. Makedoncite insistiraat na paravata shto gi imale( drzhavata, granicata, unitarnosta itn) dodeka  Albancite seushte se obiduvaat da gi vratat steknatite prava.

Може ли албанската общност, която има политическо представителство в правителството на Македония, да бъде гарант за спазването на правата на хората с българско самосъзнание?

Imajki predvid prirodata na problemite vo bugarsko- makedoncite odnosi smetam deka ne samo Albancite tuku I Amerikancite ne mozhat da pomagnat. Makedonija I nejzinite institucii se izgradeni za da go branat konceptot na identitot, etnogenezata, istorijata I toa na eden indoktrinaren nachin. Ti se ubedeni deka ako popushtat malku ke izgubat se. Da li e toa iskreno ubedenie ili strategija, teshko e da se kazhe. Mozhda vistinata e vo sredina. Jas imam razbiranje za vakvite dilemi, no se somnevam deka mozhe dolgo da se odi vo taa pateka. Vo vremeto na Jugoslavija beshe lesno: Makedonija ne beshe nadvoreshen problem, dodeka vnatre se tretirshe kako favorit. Okolnostite se radikalno izmeneti. Treba nova logika, novi argumenti, novi vidici, novi lugje. Seushte gi nema.

Ще има ли скоро решение за името на Македония, тъй като това е основно условие за бъдещото й членство в НАТО и ЕС?

Site drugi uslovi, politichki, pravni, strukturni Makedonija mozhe da gi ispolni, osven imeto, a toa glavniot problem. Makedonija saka da se vkluchi vo NATO i EU za da bide pobezbedna, za da sochuva svojata posebnost, kultura, identitet, svoe ime,     no za da vleze mora da promeni imeto. Toa e zacharen krug, cirkulus viciozis shto mnogu teshko ke se nadmine. Edinoto reshenie e nauchnata interpretacija na etnogenezata. Vo Makedonija se mesha istorijata na edna teritorija so istorijata na narodot, shto sekogash ne se sovpagjaat. Site chovechki sushtestva imaat ista starost,  po svetite knigi I po Darvin. Ne se raboti za genetika tuku za kulturen kontinuitet I nasledstvo. Nekoi narodi toa go imaat a nekoi ne. To ne e problem. Amerikancite ne se kompleksirani shto ne se direktni naslednici na nativnoto naselenie, na domorocite. Toa ne beshe prechka za da izgradat edna nova civilizacija shto gi nadmina dosegashnite. Makedonskoto stojalishte prisvojuva I antichkoto nasledstvo I slovenskoto. Narodot veli deka eden chovek ne mozhe pod pazuv da nosi dve lubenici. Ke gi izgubi dvete.

Ще има ли риск за териториалната цялост на Македония?

Dosegashnoto istorisko iskustvo dokazhuva deka malite narodi ne mozhat sami da  gradat drzhavi bez direktno sponzoriranje na moknite drzhavi. Taka bilo I ke bide. Koga Srbite bea vo’’pravednata’’, dobitnichkata strana dobija pravo za shirenje kon jug ,sever I zapad. Se stvori Jugoslavija koja trebashe da gi sochuva nerealnite ambicii na srpskite hegemonisti. Posle prestanokot na studenata vojna , prestane I potrebata za Jugoslavija, za koja Srbite mislea deka e nivna tvorevina. Shtom se obidoa sami, bez jaki sponzori da ja srbizarat Jugoslavija dobia kotek odvnatre I odnadvor.

Makedonija  se prtevori vo samostojna drzhava zatoa shto moknicite I dadoa uloga na geostrateshki jastuk koj treba da sprechi medjusebnite trvrnja na balkanskite drzhavi. Ako ke odigra dobro taa uloga ke nema problemi, a ako ne, ke se kategorizira kako neuspeshen obid. Izgleda deka vo Makedonija seushte ne e svateno deka, posle zachlenuvanjeto na Albanija, prethodno na Bugarija, Rumunija I Grcija vo NATO taa veke nema ist geostrateshki znachaj.

Превърна ли се Косово като независима държава във фактор за стабилност на Балканите?

Kosovo se pretvori vo problem ushte vo Prvata Svetska Vojna, otkako Srbija se obide da preko teritorijata na Kosovo da prisvoi severniot del na  Albanija I da  obezbedi za sebe izlez na more. Vo taa  nasoka tie prvea golemi planovi za gradenje na zheleznica koja bi povrzala Srbija, preku Kosovo so albanskoto severno primorje. No, medjunarodniot faktor ja prizna samostojnosta na Albanija vo segashnite granici I taka Kosovo I mirot na Balkanot postanaa zalozhnici, prvin na srpskite ekspanzionichki celi a po toa na edna klerikalno-nacionalistichka mitologija I retorika. Odsekogash Kosovo za Srbite beshe tovar koj ne mozhea da nosat, zalag koj ne mozhea da goltnat. Preko Kosovo tie pravea obidi za da istaknat svojot ugled, znachaj, da pretvorat Belgrad vo Balkanski centar. Tie ne mozhea da svatat zashto Albancite, za razlika od drugite ne bea skloni kon politikata na beocentrizmot. Eden srpski voen komentator, M. Lazanski, rezignirano konstatira deka srbite go izgubija Kosovo zatoa shto tie, kako narod ne bea spremni da ginat za Kosovo, dodeka Albancite , kade I da se, bea spremni da zaginat za Kosovo. Vo sled na ovaa konstatcija jas bi dodal ushte eden paradoksalen fakt: Kosovo kako  ’’kolevka I dusha na srpskiot narod’’, od Berlinskiot Kongres (1878g.) pa do 1999 ne dade nitu eden heroj za srpskata kauza, dodeka od albanskata strana ima na stotici. Sekoe dete Albanche od osovno uchilishte ke nabroji iminjata bar na deset padnati borci za osloboduvanjeto na Kosovo.

Seta taa srpska mitoloshko-relgijska retorika okolu Kosovo, pa I drugite ekspanzionistichkite celi na Srbija, smetam dega imashe za cel da pottikne I da opravda zlostvorstvoto, bidejki  na drug nachin ovie celi bea ne vozmozhni za ostvaruvanje.

Sekogash pravednite vojni proizveduvaat heroji e ne pravednite zlostornici.

Bez srpskata ekspansionistichka politika Kosovo ke bide toa shto e : edno mirno katche za zhiveenje za site. Srbite ne gi izgubija svoite prava vo Kosovo, gi imaat I vishe  I vo sporedba so vremeto na Miloshevik. Tie edino izgubija  pravoto za vladeenje.

Strahovlada ne e vladeenje.